Bonne annee 2010 de la part du president Aristide
5 participants
Page 1 sur 1
Bonne annee 2010 de la part du president Aristide
Son Ekselans,
Dr Jean-Bertrand Aristide,
swete yon Bòn Ane
Sè m, Frè m,
Pandan kè nou ap bat sou kadans Mèm Amou an,
Minouche avè m kontan anbrase w fratènèlman
E swete w yon BON ANE ! BON ANE 2010 !
Gwo bo afeksyon ak tandrès pou ti moun yo!
Anpil lanmou pou jèn ki renmen pafen diyite!
Lè pafen diyite tonbe nan boutèy libète, li poze.
Lè l tonbe nan boutèy eksklizyon, li eksploze.
Si n pa sove diyite n, diyite n ap sove kite n.
Si n pa sove diyite n, diyite n ap sove kite n.
Nan lane 1804, pandan kannon libète
Tap chante libera lesklavaj an Ayiti,
Kolon ki bò isit an Afrik te deklare :
“Nèg pa gen diyite; yo pa merite libète.
Mete makak sou nèg san diyite sa yo.”
Anplis kout makak pou kò esklav yo,
Kolon yo te taye yon bonèt makak
Pou eseye vire lolòy tout esklav yo.
Se te yon kokenn zam sikolojik pou
Vide konplèks enferyorite nan tèt yo.
Dapre kolon yo, konplèks enferyorite a
Ap fè esklav yo wont pwòp tèt pa yo.
Konsa, pap gen diyite pou akouche libète.
Bonèt makak sa a te kache yon pèlen ki gen 2 tèt :
1- Nèg ki admèt ou enferyè deja kondane pou
Mouri nan esklavaj ou nan eksklizyon an.
2- Nèg ki vle chèf e ki soufri konplèks enferyorite,
Deja tou ajenou pou sèvi kòm konze, san diyite.
Sèvo Tousen Louvèti ak Desalin, evidamman,
Pat janm kokobe anba konplèks enferyorite.
Byen vit, yo te dekouvri vye taktik kolon yo.
Tousen Louvèti te konn ensiste pou montre
Kijan diyite ka bay fòs pou akouche libète.
Ni Tousen Louvèti, ni Papa Desalin te ka redi :
Lè pafen diyite tonbe nan boutèy libète, li poze.
Lè l tonbe nan boutèy eksklizyon, li eksploze.
Si n pa sove diyite n, diyite n ap sove kite n.
Si n pa sove diyite n, diyite n ap sove kite n.
Anvan n gade kijan pou nou rive anpeche
Diyite n sove kite n nan ane 2010 sa a,
Ann fouye rasin diyite a ak linèt lasyans.
Sa fè preske 2 milyon ane
Depi sèvo moun evolye pou
Rive nan OMO ABILIS.
Omo abilis vle di moun abil.
Olye yo te mache sou kat pat,
Evolisyon sèvo yo te pèmèt yo
Mache sou 2 pye dèyè yo.
Konsa, pye devan yo vin sèvi
Kòm men pou fè zouti, manje…
Sèvo Omo Abilis pat lou ditou.
Li te peze anviwon 500 gram.
Pi ta, lè Omo Abilis te vin tèlman fò, fò
Nan kesyon mache sou 2 pye, yo rele l
An laten, OMO EREKTOUS, sa vle di,
Moun ki drese drèt pou mache sou 2 pye.
Sèvo Omo Erektous te rive nan 808 gram.
Lè sèvo l ogmante pou rive nan 1400 gram,
Yo chanje non l pou rele l OMO SAPIENS.
Omo Sapiens vle di moun saj, moun entèlijan.
Se yo menm ki te soti an Afrik, tonbe an Azi
Pou travèse an Amerik , rive bò lakay apye.
Yo te ka fè wout la apye paske lè sa a
Pat ko gen lanmè berig pou separe
Kontinan Azi ak kontinan Amerik.
Sa gen anviwon 30 a 15 mil ane
Depi yo te fè gwo vwayaj sa a apye.
Sèvo nou menm tou se sèvo Omo Sapiens.
Li 2 fwa pi lou pase sèvo chanpanze ak goril.
Menm si sèvo elefan pi lou pase sèvo moun,
Se akoz grosè kò elefan an, men se pa anyan
Devan pisans wòd pòte ki chita nan sèvo moun.
Nan dènye 10 zan anvan Premye Janvye 1804 la,
Yon seri savan tankou Galvani, Aldini, Volta,
Alexander von Humboldt… te fè anpil diskisyon
Sou pisans enèji elektrik ki nan kèlkeswa sèvo a,
Kit se sèvo yon moun, kit se sèvo yon zannimo.
Sa mennen n poze yon kesyon syantifik
Ki konekte dirèk dirèk ak diyite moun.
Kesyon an ?
Ki sa k fè gen yon kokenn diferans
Ant sèvo yon moun ak sèvo yon bèt ?
Repons :
Ni pou yon moun, ni pou yon bèt,
Dèyè sèvo a rele SEREBELOUM
E devan sèvo a rele SEREBROUM.
Nou redi: dèyè se SEREBELOUM
E devan sèvo a se SEREBROUM.
Men, nan sèvo bèt, serebroum nan
Ou byen devan sèvo a pa devlope.
Ò, bout devan an, se li menm menm ki katye jeneral
Rezonman, refleksyon, kalkil, konsyans, entèlijans…
Nan sèvo bèt, jan nou te di, sereboum nan pa devlope.
Nan sèvo moun, erezman, afè mache sou 2 pye a
Te jwe yon gwo wòl nan devlopman serebroum nan.
Ni sèvo esklav, ni sèvo kolon
Gen serebeloum ak serebroum.
Sonje, serebroum se devan an.
Sepandan, 400 zan esklavaj la
Fè nou poze anpil kesyon sou
Devlopman serebroum kolon yo.
Nan gwo evolisyon pou vin pi moun,
Sèvo esklav yo te pi an sante lontan
Pase sèvo kolon k te di yo siperyè yo.
Lè n fè radyografi krim kolon yo
Te fè pandan 4 syèk lesklavaj la,
Nou dekouvri aklè fonksyonman
Sèvo anpil kolon ki te psikopat.
Yon psikopat pa gen eta dam lè lap sasinen moun.
Kesyon moral, kè sansib, sa pa egziste pou li.
Si pou enterè pòch li, li santi fò l disparèt yon pèp,
Lap fèl e li pap gen ankenn lagratèl nan konsyans.
Se egzakteman lekontrè pou yon moun
Tankou Tousen Louvèti ki te konnen
Moun gen diyite e diyite egzije libète.
Premye Janvye 1804 la
Se yon revolisyon sèvo.
Wi, Premye Janvye 1804
Se yon revolisyon sèvo.
Sèvo esklav yo revòlte e
Yo di : Nou pa makak,
Nou pap mache a kat pat.
Nou pa makak, nou pap fè makak.
Nou pa bourik, nou pap bourike
Pou chwal galope sou po do n.
Donk, se diyite sa a menm ki te akouche fòs
Pou esklav yo te reyalize Premye Janvye 1804.
Jodia, 205 lane apre, ki sa k rete nan diyite sa a ?
Sè m, Frè m,
Jodia, 205 lane apre, ki sa k rete nan diyite sa a ?
Jèm diyite sa a toujou byen vivan
Nan san Pèp Ayisyen an, sepandan
Li disparèt nan san pi fò dirijan yo.
Si jodia endiyasyon ap toufe Pèp la,
Se paske Pèp la blese nan diyite l.
Kouto trayizon an pike li fon, fon.
E paske l gen diyite, li senyen anpil.
Deplis, odè imilyasyon an ap toufe l;
Sant eksklizyon an ap dekonpoze l.
Si mizè, grangou klowòks ak asid batri
Fè l ap kankannen nan dife chomay,
Se pa akoz parès jan yo abitye akize l.
Aletranje kòm lakay, Ayisyen toujou
Redi travay di, paske l gen anpil diyite.
Pi gwo sous mizè a se triyo sa a:
Kolon, nouvo kolon ak konze yo.
Konplo a se jouke pòv malere nan
Esklavaj modèn ou neoliberal la.
Gade nan ki eta Peyi nou an trouve l
Depi kidnapig 29 fevriye 2004 la !
Gade kijan tout pwomès lespwa
Tounen gwo pè souflèt dezespwa !
Nan bay egzibisyon de gidon,
Koripsyon fè salè minimòm
Tounen yon malè minimòm
Anba yon mizè maksimòm.
Malgre tou, paske l gen diyite,
Pèp la kontinye pwouve kijan
Li grangou men l pa ti grangou.
Se pousa li pap janm ka bliye
Lanmò Pè Jan Jis ak anpil lòt Ewo,
Disparisyon frè nou Lovensky,
Kalvè prizonye politik kap pouri
Nan prizon depi ane 2004-2005.
An 2006, Pèp la te vote pou retou.
Rezilta ? Trayizon. Pwen. Pwen ba.
An 2009, lè majorite a mande eleksyon lib,
Pouvwa a koule beton mepri nan zòrèy li
Pou l choute Pèp la ak yon awogans engra.
Otorite yo jete Pèp la tankou yon pil fatra.
Lajistis di : Otan ! Otan ! Pèp la gen rezon.
A ! Blag ! Ata jij pran kout pye revokasyon.
Kòm Pèp la gen anpil diyite, li fèmen pòt li
19 Avril ak 21 Jen pou montre endiyasyon l.
Sa l toujou vle se eleksyon e non seleksyon.
Men, pou rantre kouto trayizon an pi fon toujou,
Prezidan Préval fè seleksyon an san ankenn jèn.
Nan ane 2010 sa a, li pral fè lòt seleksyon pi rèd:
Pouvwa a boule limyè wouj Konstitisyon an aklè.
Lè pouvwa a boule limyè wouj Konstitisyon an,
Sa pa deranje etranje, men sa mete n pi andanje.
Diyite n oblije n ouvè je n pou n evite pi ta pi tris.
Blan yo te peye 12 milyon 500 mil dola ameriken
Ou ankò, 72% lajan ki te fè seleksyon 2009 yo.
Kounye a Blan yo dispoze peye 18 milyon dola
Pou kontinye fè lòt seleksyon nan ane 2010 sa a.
Konsa, nan menm lojik byen konte mal kalkile a,
Prezidan peyi a santi li alèz anba zèl cha blende,
Pou li blende Pèp Ayisyen ak boulèt seleksyon.
Ayiti anba yon lòt koudeta elektoral kote
Okipasyon cha blende, se ret kanpe la pou
Boulèt seleksyon gaye sèvèl yon Pèp ki
Pa gen ni dwa pou vote, ni dwa pou manje.
Sè m, Frè m,
Nan respè ak diyite, fòk gen moun saj ki di non !
Pou sove diyite Ayiti, fòk gen moun saj ki di non !
Pou pi ta pa vin pi tris, fòk gen moun saj ki di non !
Pou diyite n pa sove kite n, fòk gen saj ki di non !
Si tout koudeta elektoral ak koudeta kidnapig
Te rapòte Ayiti, jodia, mizè a pa ta vin pi rèd.
Si 500 zan eksklizyon ou apatay te rapòte Ayiti,
Jodia, nou pa ta toujou ap mare lafimen kriz,
Alòs ke n chita sou bon jan richès natirèl tankou
Lò, kwiv, iranyòm, boksit, ajan, poutzolan, mab…
Kabonat kalsyòm Payan sèlman depase $ 23 milya.
Rezèv petwòl la, san dout, pi plis pase sa nou kwè,
San konte nou menm menm ki se pi gwo richès la.
Lè a rive pou n fè rekonèt diyite tout moun.
Tout moun san distenksyon, pòv kòm rich,
Peyizan kòm moun lavil, analfabèt ou pa,
Tout moun konte. Fòk vòt tout moun konte.
Moun ki sivilize pa nan chen manje chen.
Nèg ki sivilize pa trete moun kòm chen.
Blan ki sivilize pa pran Ayisyen pou chen.
Kolon te lage chen dèyè Afriken
Pou kenbe mòde Nèg kòm jibye ;
Tousen pote mak chen mòde antrèt.
Desalin viktim gwo chen mechan.
Menm jan ak Zansèt yo,
Fòk Pèp la toujou refize
Kite mechan yo trennen l
Nan labou imilyasyon an.
Ochan pou chak Ayisyen ki kenbe
Bouji diyite a byen fèm nan men l.
Bouji diyite sa a dwe toujou evite
Van divizyon pou l ret tou limen.
Pèmèt mwen felisite tout manm
Fanmi Lavalas ki ret kanpe djanm
Pou n reyisi ak Pèp la, jamè san li.
27 ane nan prizon pat fè Mandela
Sikonbe nan tantasyon trayi Pèp la.
Viktwa final la se pou Pèp Ayisyen.
Vox Populi, vox Dei ! Sa vle di :
Vwa Pèp la se vwa Bon Dye !
Ochan pou nou tout ki solidè avè l !
Chapo ba pou solidarite 15 Jiyè a !
Bravo pou kokenn mobilizasyon
16 Desanm 2009 la ki se tròkèt la.
Nou pi plis. Nou pi sibi. Nou pi viktim.
Men, plis nou plis se mwens nap viktim.
Depi gen eleksyon lib, onèt, demokratik,
Nap ranpòte laviktwa pou nou sèvi Pèp la ;
Jamè pou sèvi ak Pèp la jodi, trayi l demen.
Sè m, frè m,
Lespwa fè INITE jodi a pou trayi demen.
Lespwa chanje non, men l pa chanje mèt.
Lespwa INITE se pran plis, pou trayi plis.
Rèv psikopat se itilize lajan Pèp la pou
Fè serebroum goumen ak serebeloum.
Lè serebroum goumen ak serebeloum
Sonje, se devan kap goumen ak dèyè
Pou psikopat yo sele Pèp la devan dèyè.
Rèv pa nou, se menm rèv Tousen Louvèti a ;
Kidonk, fè diyite bay fòs pou akouche libète.
Rèv pa nou, se menm rèv Jan Jak Desalin nan ;
Kidonk ofri lavi nou pou sove diyite n paske
Si n pa sove diyite n, diyite n ap sove kite n.
Si n pa sove diyite n, diyite n ap sove kite n.
Tousen Louvèti rete fidèl jis souf li fin etenn.
Papa Desalin bay san l pou l pa bay kou nan do.
Fidelite sa a soti dirèk dirèk nan sous diyite a.
Pou n pwoteje sous diyite sa a, fò n dedouble n.
E pou n dedouble n, fò n ogmante vitès sèvo a.
Pou ogmante vitès sèvo a, fò dòmi pa pote n ale.
Lè w nan fon somèy, sèvo a mache sou
Vitès DELTA ki ka bay 4 Hz chak segonn.
Lè w reveye je kale, tèt klè, ou tou limen,
Vitès sèvo a ogmante jiska 18 rive 30 Hz.
Lè sa a, ou nan yon vitès ki rele BETA.
Se ak vitès beta nou te debouche sou 16 desanm 1990.
An 2010, pa gen dòmi di nan delta pou somèy pote n ale.
Donk, fòn pase vitès beta pou n soti nan eksklizyon an
E leve flanbo diyite a lakay kòm aletranje chak jou pi wo.
Sè m, Frè m,
Pou kokenn wòl manman Ayisyèn jwe
Nan ba n tete lèt diyite depi n te ti bebe,
Pèmèt ke Minouche avè m prete vwa
Tout jèn fi, jèn jan ki sèvi ak pafen diyite,
Pou redi manman yo yon Bòn Ane espesyal.
Ou menm, Manmi cheri ki Okap, Okay, Jeremi,
Pòdepè, Fò Libète, Gonayiv, Ench, Jakmèl,
Miragwan, Sen Mak, Tigwav, nou di w Bòn Ane.
Yon lòt bèl woz Bòn Ane pou ou Manmi cheri
Ki nan Site Solèy, Lasalin, Bèlè, Solino, Matisan,
Gran Ravin, Kafou, Taba, Laplenn, Delma,
Petyonvil, Kenskòf, toupatou nan Pòtoprens.
Se pou pafen Bòn Ane 2010 la anvyi w,
Ou menm Manmi cheri kap viv aletranje.
Lè manman ap akouche yon pitit,
Sèvo l pwodwi yon chimi lanmou
Ke save yo rele OKSITOSIN.
Oksitosin nan fasilite akouchman,
Simante atachman pitit ak manman
E rann moun ki damou enseparab.
De menm, ant Manman Ayiti avè m,
Genyen yon dòz oksitosin espesyal ki
Rann nou enseparableman enseparab.
Kidonk, retounen jodi a,
Ou byen retounen demen,
Retou a ap fèt kanmenm
Pou n kontinye debouche
Anpil lòt bon pafen diyite
Nan lespri Mèm Amou an.
Annatandan ke lesepase
Gouvènman Ayisyen an
Rive isit, an Afrik di Sid,
M chwazi lang manman
Mandela a ki se isiXhosa,
Pou redi n:
Sizodibana ekhaya !
Randevou lakay !
Ngothando olunye!
Mèm Amou !
Dr Jean-Bertrand Aristide
Pretoria, Desanm 2009
piporiko- Super Star
-
Nombre de messages : 4753
Age : 53
Localisation : USA
Opinion politique : Homme de gauche,anti-imperialiste....
Loisirs : MUSIC MOVIES BOOKS
Date d'inscription : 21/08/2006
Feuille de personnage
Jeu de rôle: L'impulsif
Re: Bonne annee 2010 de la part du president Aristide
Shot 2 fokop SON EKSELANS, DR JEAN-BERTRAND ARISTIDE, SWETE N YON BÒN ANE 2010 E MANDE POU LAVALAS KANPE POU EKSPLOZE PEYI'A!
Wi, li le li tan pou pep ayisien reponn Dr. Jean-Bertrand Aristide (KKDOK TITID) de Pretoria kote li ye la pou di shot de fokop!
Msie ap mande pou lavalas la lage nan lari a pou fe youn eksplosyon pou mennen li tounen!
Msie pa genyen lot objektif se voye ti res rigol ki fome lavalas la nan lanme pi rapid! Li ap voye patizan li yo alabatwa!
Se sa tout leader ti groupman lavalas yo we kife yo te chita nan manifestasyon 16 desanm nan.
Le pou gwo leader pati ale an Afrik di sid, mete lajan nan kont an bank atrave le mond sou pret nom, okipe zafe fanmi yo, woule nan bel Mercedes blanch se ti leader pye ate ki pedi nan prizon ak ki soufri plis.
De lwen ou ka pwoteste, ou ak rouspete men se yo ki lage nan prizon ak nan lanfe dife andedan peyi'a.
Pep aysien konpwann sak pase le yo li jounal, le yo poze leadership kesyon, le yo gade tout lavalas la te sal, kowonpi, nan deal drog ak transfere lajan nan trezo piblik nan, nan vole lajan peyi enkliyan Teleco!
Pep aysien we san nan soutann mon pe! Pep Ayisien an pap kontinye pwan nan ti kout "Manmi cheri" ak site nom lakay li pou fel domi.
Pep la konprann ke vites Beta Minustha se nan bounda l, lap chofe nan deye'l e non pas nan deye Kristinn ak Mildwet Twoumounyo!
De ki lakyel de fame diyite wap pale, kan ou pat genyen diyite pou di blan meriken ke kapitalis se peche motel e ke ou pap mande anbago ak okipasyon pa 23 mil solda meriken pou menen w nan ti bwat vitre kom prezidan pou w te ka reyisi san pep la!
Ah ala neg genyen gwo dyol pou li rablabla mesye!
Ah ala neg odasye se dokte dyol pwes ke yo rele Harry Steal la!
Chak ane wap priye, wap fe mes nwa nan bounda Ayiti pou li ka eksploze men se ras ou kap eksploze anvan!
Ou toujou ap mande pou lajounen tounen lanwit si ou pa andedan peyi'a
Men kounyea la wap mande pou dife pwan nan peyi'a!
Harry Steal, dealer, vyole, vole, eksplwate,
Kisa Ayiti fe w ki mal konsa ki fe ou anvi eliminen li konsa?
Ou di konsa: Si n pa sove diyite n, diyite n ap sove kite n.
Eh byen kite li sove kite n pou li rete nan Lafrik di sid kote li ye la etenelman!
Ou enferye, ou soufri ak konpleks enferyiorete.
Pe defroke, san sal setifye, Ou se youn malad mental ki lage pami moun tet dwet!
Ou nwa tet grenn ou pense ke ou se blan!
Le wap pale de neg ki ajenou, psikopat se te tet ou wap pale.
An palan koman pwoblem bi polar ap boule ak ou!
Li toujou few reve kanpe toujou?
"Sèvo anpil kolon ki te psikopat. Yon psikopat pa gen eta dam lè lap
sasinen moun. Kesyon moral, kè sansib, sa pa egziste pou li. Si pou enterè pòch li, li santi fò l disparèt yon pèp, Lap fèl e li pap gen ankenn lagratèl nan konsyans."
Sak red la se neg la menm kap defini tet li!
Dokte msie fek sot dil kiles li ye epi li we menm tre yo nan marasa li kite nan fyel peyi'a.
Tout lavalasyen se youn deranje mental e se youn psikopat! Vwala!
Epi pwan oyun poto elektrik retire nom Tousen a Desalinn nan kwen dan jon'n ou yo. Ou pa ni youn ni lot, anko mwens Mandela!
Retire pawol diyite nan kwen dyol ou tou paske ou ap janm demontre ke ou genyen sa nan pesonalite w non plis!
Alo kom nan 2 denye mesaj yo se deskrisyon sevo wap fe, doktora se nan etid sevo ou te pwan li?
Ou tounen youn nerolog, super star nan etid sevo, depi kile Papa Doc san kalifikasyon?
Makak kap mashe a 4 pat se ou menm!
Bourik san kapasite pou mennen res bourik parey ou yo se ou menm!
Chwal san fwa ni lwa kap sal deye l epi li pense se savann lap sal, se ou menm tou!
Fo dirijan san sevel se ou menm finalman paske se ou ki mete tout sak ki la yo!
"Grangou Kloroks ak asid batri a se konsekans anbago, okipasyon pou mennen w tounen, retou ak Preval, vol nan Teleco, kreye paket ti konpayi bodon pou w vole trezo piblik la!"
Se konsekans gouvenman san plan ki genyen objektif pouvwa pesonel!
Pa blame Preval paske premye seleksyon lite fe se nan avantaj ou li te fel!
Msie aprann de ou menm, lap fini ak plan pou eliminen peyi a ke ou te komanse a!
Chomay se ou menm, konbyen travay ou te kreye pendan ke ou te la anko?
"Pi gwo sous mizè a se triyo sa a: Kolon, nouvo kolon ak konze yo. Konplo wa se jouke pòv malere nan Esklavaj modèn ou neyoliberal la. Gade nan ki eta Peyi nou an trouve l."
Kolon se ou ki tap cheche yo anko!
Nouo koon yo se ou menm kite vini ak yo anko depi le ou vini ak sekirite pepe, fanm pepe, lajan pepe, drog pepe, pouvwa pesonel la!
Koze kiles ki pi gwo Konze pase ou menm ki tap pale de Chalmay Peralt?
Mesi Dok la paske ou ap di pawol sa'a anko ou reyisi kite memwa moushe a repoze an pe telman ou te kon blasfeme ewo nasyonal sila'a.
Se ou menm ki lakoz ke pwomes lespwa tounen dezespwa, kom mwen deja diw se ou ki te vini ak Preval e ou te di e mande pep la vote Preval, si li tounen dezespwa ki vizyon w genyen menm kom le a d e r?
Ou se leader ou byen laideur?
Mewn di li le li tan pou di Aristide shot deux fokop e rete viv dousman kote li ye jiskaske la jistis nan peyi a ou a letranje ka mande vinn reponn kek kesyon!
Fok nou di msie Kokozizibanana let-kaye-apwal-few-kaka-suwu!
Ki vle di pito wap kashe pi lwen tan wap vinn ranse la nan lang dyolplendlo!
Minusthavus ap rete tann ouak tut lotyo!
Minustha ap rete tann ou ak ti rigol lavalas oua le yo pase vites Beta a!
Wi, li le li tan pou pep ayisien reponn Dr. Jean-Bertrand Aristide (KKDOK TITID) de Pretoria kote li ye la pou di shot de fokop!
Msie ap mande pou lavalas la lage nan lari a pou fe youn eksplosyon pou mennen li tounen!
Msie pa genyen lot objektif se voye ti res rigol ki fome lavalas la nan lanme pi rapid! Li ap voye patizan li yo alabatwa!
Se sa tout leader ti groupman lavalas yo we kife yo te chita nan manifestasyon 16 desanm nan.
Le pou gwo leader pati ale an Afrik di sid, mete lajan nan kont an bank atrave le mond sou pret nom, okipe zafe fanmi yo, woule nan bel Mercedes blanch se ti leader pye ate ki pedi nan prizon ak ki soufri plis.
De lwen ou ka pwoteste, ou ak rouspete men se yo ki lage nan prizon ak nan lanfe dife andedan peyi'a.
Pep aysien konpwann sak pase le yo li jounal, le yo poze leadership kesyon, le yo gade tout lavalas la te sal, kowonpi, nan deal drog ak transfere lajan nan trezo piblik nan, nan vole lajan peyi enkliyan Teleco!
Pep aysien we san nan soutann mon pe! Pep Ayisien an pap kontinye pwan nan ti kout "Manmi cheri" ak site nom lakay li pou fel domi.
Pep la konprann ke vites Beta Minustha se nan bounda l, lap chofe nan deye'l e non pas nan deye Kristinn ak Mildwet Twoumounyo!
De ki lakyel de fame diyite wap pale, kan ou pat genyen diyite pou di blan meriken ke kapitalis se peche motel e ke ou pap mande anbago ak okipasyon pa 23 mil solda meriken pou menen w nan ti bwat vitre kom prezidan pou w te ka reyisi san pep la!
Ah ala neg genyen gwo dyol pou li rablabla mesye!
Ah ala neg odasye se dokte dyol pwes ke yo rele Harry Steal la!
Chak ane wap priye, wap fe mes nwa nan bounda Ayiti pou li ka eksploze men se ras ou kap eksploze anvan!
Ou toujou ap mande pou lajounen tounen lanwit si ou pa andedan peyi'a
Men kounyea la wap mande pou dife pwan nan peyi'a!
Harry Steal, dealer, vyole, vole, eksplwate,
Kisa Ayiti fe w ki mal konsa ki fe ou anvi eliminen li konsa?
Ou di konsa: Si n pa sove diyite n, diyite n ap sove kite n.
Eh byen kite li sove kite n pou li rete nan Lafrik di sid kote li ye la etenelman!
Ou enferye, ou soufri ak konpleks enferyiorete.
Pe defroke, san sal setifye, Ou se youn malad mental ki lage pami moun tet dwet!
Ou nwa tet grenn ou pense ke ou se blan!
Le wap pale de neg ki ajenou, psikopat se te tet ou wap pale.
An palan koman pwoblem bi polar ap boule ak ou!
Li toujou few reve kanpe toujou?
"Sèvo anpil kolon ki te psikopat. Yon psikopat pa gen eta dam lè lap
sasinen moun. Kesyon moral, kè sansib, sa pa egziste pou li. Si pou enterè pòch li, li santi fò l disparèt yon pèp, Lap fèl e li pap gen ankenn lagratèl nan konsyans."
Sak red la se neg la menm kap defini tet li!
Dokte msie fek sot dil kiles li ye epi li we menm tre yo nan marasa li kite nan fyel peyi'a.
Tout lavalasyen se youn deranje mental e se youn psikopat! Vwala!
Epi pwan oyun poto elektrik retire nom Tousen a Desalinn nan kwen dan jon'n ou yo. Ou pa ni youn ni lot, anko mwens Mandela!
Retire pawol diyite nan kwen dyol ou tou paske ou ap janm demontre ke ou genyen sa nan pesonalite w non plis!
Alo kom nan 2 denye mesaj yo se deskrisyon sevo wap fe, doktora se nan etid sevo ou te pwan li?
Ou tounen youn nerolog, super star nan etid sevo, depi kile Papa Doc san kalifikasyon?
Makak kap mashe a 4 pat se ou menm!
Bourik san kapasite pou mennen res bourik parey ou yo se ou menm!
Chwal san fwa ni lwa kap sal deye l epi li pense se savann lap sal, se ou menm tou!
Fo dirijan san sevel se ou menm finalman paske se ou ki mete tout sak ki la yo!
"Grangou Kloroks ak asid batri a se konsekans anbago, okipasyon pou mennen w tounen, retou ak Preval, vol nan Teleco, kreye paket ti konpayi bodon pou w vole trezo piblik la!"
Se konsekans gouvenman san plan ki genyen objektif pouvwa pesonel!
Pa blame Preval paske premye seleksyon lite fe se nan avantaj ou li te fel!
Msie aprann de ou menm, lap fini ak plan pou eliminen peyi a ke ou te komanse a!
Chomay se ou menm, konbyen travay ou te kreye pendan ke ou te la anko?
"Pi gwo sous mizè a se triyo sa a: Kolon, nouvo kolon ak konze yo. Konplo wa se jouke pòv malere nan Esklavaj modèn ou neyoliberal la. Gade nan ki eta Peyi nou an trouve l."
Kolon se ou ki tap cheche yo anko!
Nouo koon yo se ou menm kite vini ak yo anko depi le ou vini ak sekirite pepe, fanm pepe, lajan pepe, drog pepe, pouvwa pesonel la!
Koze kiles ki pi gwo Konze pase ou menm ki tap pale de Chalmay Peralt?
Mesi Dok la paske ou ap di pawol sa'a anko ou reyisi kite memwa moushe a repoze an pe telman ou te kon blasfeme ewo nasyonal sila'a.
Se ou menm ki lakoz ke pwomes lespwa tounen dezespwa, kom mwen deja diw se ou ki te vini ak Preval e ou te di e mande pep la vote Preval, si li tounen dezespwa ki vizyon w genyen menm kom le a d e r?
Ou se leader ou byen laideur?
Mewn di li le li tan pou di Aristide shot deux fokop e rete viv dousman kote li ye jiskaske la jistis nan peyi a ou a letranje ka mande vinn reponn kek kesyon!
Fok nou di msie Kokozizibanana let-kaye-apwal-few-kaka-suwu!
Ki vle di pito wap kashe pi lwen tan wap vinn ranse la nan lang dyolplendlo!
Minusthavus ap rete tann ouak tut lotyo!
Minustha ap rete tann ou ak ti rigol lavalas oua le yo pase vites Beta a!
dilibon- Super Star
-
Nombre de messages : 2205
Localisation : Haiti
Opinion politique : Entrepreneur
Loisirs : Plages
Date d'inscription : 17/05/2009
Feuille de personnage
Jeu de rôle: Contributeur
Re: Bonne annee 2010 de la part du president Aristide
Mwen pa pre poum goumen ak lavalsyen kont Preval! Si mwen genyen pwoblem ak Preval dapre mwen Preval se aboutisman Aristide.
Ameriken te di ke Aristide te youn psikopat, vole, sevi ak lajan trezo peyi a pou afe pesonel li, pwan tout nan eleksyon, fe seleksyon e non eleksyon, se Aristide ki montre Preval koman poul vole!
Preval = Aristide!
Aristide pa genyen moralite pou kritike pesonn! Se sak fe mwen dil e3 mande tout moun dil shut the hell up kote li ye an Afrik di sid la!
A la traka papa men Aristide ap rele moun tret!
Ameriken te di ke Aristide te youn psikopat, vole, sevi ak lajan trezo peyi a pou afe pesonel li, pwan tout nan eleksyon, fe seleksyon e non eleksyon, se Aristide ki montre Preval koman poul vole!
Preval = Aristide!
Aristide pa genyen moralite pou kritike pesonn! Se sak fe mwen dil e3 mande tout moun dil shut the hell up kote li ye an Afrik di sid la!
A la traka papa men Aristide ap rele moun tret!
dilibon- Super Star
-
Nombre de messages : 2205
Localisation : Haiti
Opinion politique : Entrepreneur
Loisirs : Plages
Date d'inscription : 17/05/2009
Feuille de personnage
Jeu de rôle: Contributeur
Re: Bonne annee 2010 de la part du president Aristide
Men repons Aristide nan lang Mandela a:
Aristide M ukubona akudlala- Mwen we ou pwan mwen pou timoun piiti
Zonke zinto ezilungile zivela kuThixo - tout bon bagay soti nan Bondye men ou pa youn bon bagay
Lavalasyen yo men bon devwa! Men sa pou nou aprann epi kite moun viv nan peyi a!
Molo - hello (to one person)Molweni - hello (to more than one person)Unjani? - how are you? (one person)Ninjani? - how are you? (more than one person)Ndiphilile - I am wellSiphilile - we are wellNgubani igama lakho? - What is your name?Unangaphi? - How old are you?Malini na? - How much money?Yintoni le? - What is this?Ngubani ixesha? (Nguban'ixesha) - What is the time?Kuyabanda ngaphandle! - It is cold outside!Enkosi - thank youUxolo - excuse meNgxesi - sorryNceda - pleaseAndiqondi/Andikuva - I don't understandAndiyazi - I don't knowNdithetha isiXhosa kancinci nje - I only speak a little XhosaNdiyagoduka ngoku - I am going home nowIntwasahlobo ifikile - Spring has arrivedNdihamba ngebhasi - I go by busNdilahlekile - I am lostNdingakwenzela ntoni? - What can I do for you?Vula iincwadi zakho - Open your books (to one person)Vulani iincwadi zenu - Open your books (to more than one person)
Aristide M ukubona akudlala- Mwen we ou pwan mwen pou timoun piiti
Zonke zinto ezilungile zivela kuThixo - tout bon bagay soti nan Bondye men ou pa youn bon bagay
Lavalasyen yo men bon devwa! Men sa pou nou aprann epi kite moun viv nan peyi a!
Molo - hello (to one person)Molweni - hello (to more than one person)Unjani? - how are you? (one person)Ninjani? - how are you? (more than one person)Ndiphilile - I am wellSiphilile - we are wellNgubani igama lakho? - What is your name?Unangaphi? - How old are you?Malini na? - How much money?Yintoni le? - What is this?Ngubani ixesha? (Nguban'ixesha) - What is the time?Kuyabanda ngaphandle! - It is cold outside!Enkosi - thank youUxolo - excuse meNgxesi - sorryNceda - pleaseAndiqondi/Andikuva - I don't understandAndiyazi - I don't knowNdithetha isiXhosa kancinci nje - I only speak a little XhosaNdiyagoduka ngoku - I am going home nowIntwasahlobo ifikile - Spring has arrivedNdihamba ngebhasi - I go by busNdilahlekile - I am lostNdingakwenzela ntoni? - What can I do for you?Vula iincwadi zakho - Open your books (to one person)Vulani iincwadi zenu - Open your books (to more than one person)
dilibon- Super Star
-
Nombre de messages : 2205
Localisation : Haiti
Opinion politique : Entrepreneur
Loisirs : Plages
Date d'inscription : 17/05/2009
Feuille de personnage
Jeu de rôle: Contributeur
Re: Bonne annee 2010 de la part du president Aristide
Twichpppppppppppppppppppp doktè kisa menm, a la kote nou tande, tonas mwen fout di anko Tchwippppppppppppppppppppppppp
Rico- Super Star
-
Nombre de messages : 8954
Localisation : inconnue
Loisirs : néant
Date d'inscription : 02/09/2006
Feuille de personnage
Jeu de rôle: dindon de la farce
Re: Bonne annee 2010 de la part du president Aristide
Rico,
Se okasyon pou ou aprann OMO ABILIS Li te peze anviwon 500 gram.
OMO EREKTOUS, Li te peze anviwon 808 gram, OMO SAPIENS sevo a te peze
1400 gram.
Fok ou aprann yon seri savan tankou Galvani, Aldini, Volta, Alexander von Humboldt…
Ke dèyè sèvo a rele SEREBELOUM E devan sèvo a rele SEREBROUM.
Rèv psikopat se itilize lajan Pèp la pou Fè serebroum goumen ak serebeloum. Lè serebroum goumen ak serebeloum. Sonje, se devan kap goumen ak dèyè Pou
psikopat yo sele Pèp la devan dèyè.
Yon lavalasyen se youn psikopat! Psikopat pa gen eta dam lè lap sasinen moun. Kesyon moral, kè sansib, sa pa egziste pou li. Si pou enterè pòch li, li santi fò l disparèt yon pèp, Lap fèl e li pap gen ankenn lagratèl nan konsyans.
Menm jan ak Zansèt yo, Fòk Pèp la toujou refize Kite mechan yo trennen l Nan labou imilyasyon an.
Youn nan konklisyon nan rapo UCREF la:
Ainsi, il ressort à partir des informations obtenues, et résumées ci-dessous, que les fonds de la Fondation Aristide pour la Démocratie proviennent en partie du Trésor Public, et qu’il conviendrait de faire le jour sur l’utilisation de ces valeurs par la Fondation, administrée d’ailleurs, par un Conseil d’Administration, dont les membres ne sont pas exempts de responsabilité au regard de la législation en vigueur.
Au lieu de contribuer à améliorer les conditions de vie des populations, tel qu’il est stipulé dans son objectif, la Fondation Aristide pour la Démocratie participe au contraire à la dilapidation et au détournement des fonds publics. Rappelons, que plus de 18, 615,000.00 Gdes sont tirés du Trésor Public, à destination de la Fondation Aristide pour la Démocratie de février 2002 à février 2004. Ces valeurs sont décaissées en violation des normes budgétaires. Mentionnons, en outre, que les montants destinés à la Fondation Aristide pour la Démocratie ne sont pas définitifs, étant donné que tous les justificatifs des opérations bancaires n’ont pas été fournis par les banques concernées. Nous avons vu également, que plus de 34, 000,000.00 Gdes sont tirés du Trésor Public au profit de l’Université de la Fondation Aristide (UNIFA) ou Université Professionnelle et Technique (U.P.T.) dont le projet de construction a été financé par le gouvernement chinois pour un montant de 1, 500,000.00 USD, dans le cadre de la coopération bilatérale. D’ailleurs, cette somme a été déposée sur le compte du Ministère de l’Economie et des Finances à la Banque de la République d’Haïti. Mais le projet a été privatisé et l’Université tire son nom de la Fondation Aristide.
D’un autre coté, du don de 1, 500,000.00 USD fait à l’état haïtien pour la
construction de cette université,500,000.00 USD ont été virés sur le compte #1 7000 668 8, domicilié à la Sogebank, appartenant à deux (2) particuliers, en l’occurrence Rogette Stecker Jean Noël et Claudie Etienne. Cette dernière est l’un des membres fondateurs de la Fondation Aristide pour la Démocratie.
Sizodibana ekhaya !
Randevou lakay!
Ngothando olunye!
Mèm Amou!
Dernière édition par dilibon le Lun 21 Déc 2009 - 16:51, édité 1 fois
dilibon- Super Star
-
Nombre de messages : 2205
Localisation : Haiti
Opinion politique : Entrepreneur
Loisirs : Plages
Date d'inscription : 17/05/2009
Feuille de personnage
Jeu de rôle: Contributeur
Re: Bonne annee 2010 de la part du president Aristide
Anou SEREBOULONL ak tout SEREBROUCH li...dilibon a écrit:
Ke dèyè sèvo a rele SEREBELOUM E devan sèvo a rele SEREBROUM.
Sizodibana ekhaya !
Randevou lakay!
Ngothando olunye!
Mèm Amou!
_________________
Comme toi, il n'en est qu'un, deviens donc qui tu es.
"Ceux qui ont le pouvoir de faire le mal et qui savent ne pas le faire sont des Seigneurs" (Shakespeare)
kami- animatrice
-
Nombre de messages : 2981
Localisation : ICI
Opinion politique : La séparation des pouvoirs
Loisirs : Lecture, Dormir
Date d'inscription : 20/08/2006
Feuille de personnage
Jeu de rôle:
Re: Bonne annee 2010 de la part du president Aristide
Anou SEREBOULONL ak tout SEREBROUCH li...
Mwen pa janm ri konsa! Ah ou se oyun vre komedyenn! An nou rereboulon msie!
An nou Sereboush li!
dilibon- Super Star
-
Nombre de messages : 2205
Localisation : Haiti
Opinion politique : Entrepreneur
Loisirs : Plages
Date d'inscription : 17/05/2009
Feuille de personnage
Jeu de rôle: Contributeur
Re: Bonne annee 2010 de la part du president Aristide
Kisa Mem Amour an vle di
Filizofi lavalas malpwop la se sa Mem AMour an vle di!
Filizofi lavalas malpwop la se sa Mem AMour an vle di!
dilibon- Super Star
-
Nombre de messages : 2205
Localisation : Haiti
Opinion politique : Entrepreneur
Loisirs : Plages
Date d'inscription : 17/05/2009
Feuille de personnage
Jeu de rôle: Contributeur
Re: Bonne annee 2010 de la part du president Aristide
dilibon a écrit:
Rico,
Se okasyon pou ou aprann OMO ABILIS Li te peze anviwon 500 gram.
OMO EREKTOUS, Li te peze anviwon 808 gram, OMO SAPIENS sevo a te peze
1400 gram.
Fok ou aprann yon seri savan tankou Galvani, Aldini, Volta, Alexander von Humboldt…
Ke dèyè sèvo a rele SEREBELOUM E devan sèvo a rele SEREBROUM.
Rèv psikopat se itilize lajan Pèp la pou Fè serebroum goumen ak serebeloum. Lè serebroum goumen ak serebeloum. Sonje, se devan kap goumen ak dèyè Pou
psikopat yo sele Pèp la devan dèyè.
Yon lavalasyen se youn psikopat! Psikopat pa gen eta dam lè lap sasinen moun. Kesyon moral, kè sansib, sa pa egziste pou li. Si pou enterè pòch li, li santi fò l disparèt yon pèp, Lap fèl e li pap gen ankenn lagratèl nan konsyans.
Menm jan ak Zansèt yo, Fòk Pèp la toujou refize Kite mechan yo trennen l Nan labou imilyasyon an.
Youn nan konklisyon nan rapo UCREF la:
Ainsi, il ressort à partir des informations obtenues, et résumées ci-dessous, que les fonds de la Fondation Aristide pour la Démocratie proviennent en partie du Trésor Public, et qu’il conviendrait de faire le jour sur l’utilisation de ces valeurs par la Fondation, administrée d’ailleurs, par un Conseil d’Administration, dont les membres ne sont pas exempts de responsabilité au regard de la législation en vigueur.
Au lieu de contribuer à améliorer les conditions de vie des populations, tel qu’il est stipulé dans son objectif, la Fondation Aristide pour la Démocratie participe au contraire à la dilapidation et au détournement des fonds publics. Rappelons, que plus de 18, 615,000.00 Gdes sont tirés du Trésor Public, à destination de la Fondation Aristide pour la Démocratie de février 2002 à février 2004. Ces valeurs sont décaissées en violation des normes budgétaires. Mentionnons, en outre, que les montants destinés à la Fondation Aristide pour la Démocratie ne sont pas définitifs, étant donné que tous les justificatifs des opérations bancaires n’ont pas été fournis par les banques concernées. Nous avons vu également, que plus de 34, 000,000.00 Gdes sont tirés du Trésor Public au profit de l’Université de la Fondation Aristide (UNIFA) ou Université Professionnelle et Technique (U.P.T.) dont le projet de construction a été financé par le gouvernement chinois pour un montant de 1, 500,000.00 USD, dans le cadre de la coopération bilatérale. D’ailleurs, cette somme a été déposée sur le compte du Ministère de l’Economie et des Finances à la Banque de la République d’Haïti. Mais le projet a été privatisé et l’Université tire son nom de la Fondation Aristide.
D’un autre coté, du don de 1, 500,000.00 USD fait à l’état haïtien pour la
construction de cette université,500,000.00 USD ont été virés sur le compte #1 7000 668 8, domicilié à la Sogebank, appartenant à deux (2) particuliers, en l’occurrence Rogette Stecker Jean Noël et Claudie Etienne. Cette dernière est l’un des membres fondateurs de la Fondation Aristide pour la Démocratie.
Sizodibana ekhaya !
Randevou lakay!
Ngothando olunye!
Mèm Amou!
Se sa selamn ou konn fe pale prezidan Aristide mal,DILIBON KARAKLOU.WAP TOUJOU RETE YON TI EGRI.POU SA DOK LA FE OU PAP JANM KA RIVE FEL.SAK PI ENERVE W LA ,POU WE SE LEW FINN DEPASE SEKANTENN POU GEN YON SETEN VIZIBILITE.A LA OU PREZIDAN ARISTIDE FINN FE TOUT SA LI TE GEN POU L FE.WAP TOUJOU RETE TI KRYE.TI EGRI.SI W PAT FE DEKOLAJ POU TE VINN NOUYOK,MOUN TAP ANTRAVE.SE PA CHIME W TAP YE ANKO ,DILIBON KARANKLOU.
piporiko- Super Star
-
Nombre de messages : 4753
Age : 53
Localisation : USA
Opinion politique : Homme de gauche,anti-imperialiste....
Loisirs : MUSIC MOVIES BOOKS
Date d'inscription : 21/08/2006
Feuille de personnage
Jeu de rôle: L'impulsif
Re: Bonne annee 2010 de la part du president Aristide
Fwa sa'a fok mwen diw mesi pou konpliman an. Aristide finn fe tout sal te genyen pou fe ak laj li. Tronpe legliz katolik poul te ka jwenn edikasyon gratis ti cheri! mMwen se ak swe 2 mesye papam ak KNB manman w mwen etidye!
Li twonpe Bondye li, li fe seman ke lap rete marye ak Lasent Viej, li trayi men li pa remet bag maryaj la!
Li twonpe FNCD kote li paret sou la banye li epi apre li di sete chapo li te sevi, li trayi!
Li twonpe pep li! Li reyisi san li. Li oganize youn Fanmi lavalas kise Fanmi krim oganize, youn ko mafia pou transfere lajan leta nan 300 diferan kont an bank pou finalman chanje an US pou viv nan Imperyalism nan kite peche motel!
Li trayi madanm li, tout tan lap bat vye kome ak paket mileyaj la!
Li trayi pitit li paske li konn bat yo e bat manman an devan yo!
Li twonpe tet li ou ka senpleman li charabia ou poste anle a
Li te vle trayi ameriken men yo anbake li tankou youn pil fatra pou Sant Afrik.
Kisa poum ta anvye nan youn neg ak karakte koupye bourik konsa, pito neg malere men yo malere onet ke rich, popile men san prestij! Se ou selman ki ka idantifye ak youn avadra konsa!
Li twonpe Bondye li, li fe seman ke lap rete marye ak Lasent Viej, li trayi men li pa remet bag maryaj la!
Li twonpe FNCD kote li paret sou la banye li epi apre li di sete chapo li te sevi, li trayi!
Li twonpe pep li! Li reyisi san li. Li oganize youn Fanmi lavalas kise Fanmi krim oganize, youn ko mafia pou transfere lajan leta nan 300 diferan kont an bank pou finalman chanje an US pou viv nan Imperyalism nan kite peche motel!
Li trayi madanm li, tout tan lap bat vye kome ak paket mileyaj la!
Li trayi pitit li paske li konn bat yo e bat manman an devan yo!
Li twonpe tet li ou ka senpleman li charabia ou poste anle a
Li te vle trayi ameriken men yo anbake li tankou youn pil fatra pou Sant Afrik.
Kisa poum ta anvye nan youn neg ak karakte koupye bourik konsa, pito neg malere men yo malere onet ke rich, popile men san prestij! Se ou selman ki ka idantifye ak youn avadra konsa!
dilibon- Super Star
-
Nombre de messages : 2205
Localisation : Haiti
Opinion politique : Entrepreneur
Loisirs : Plages
Date d'inscription : 17/05/2009
Feuille de personnage
Jeu de rôle: Contributeur
Re: Bonne annee 2010 de la part du president Aristide
MENM LA WAP BAY MOUN MANTI.deleted?SE WOU KI FE TET OU NAN SAVANNN LAN.SE GRAN MESI YON VYE PARENN KI VANN YON BOUT TE ,LI FE YON DEKOLAJ POU WOU.KET GADE JAN W NEG RENMEN BAY MANTI.ANKO SE PA VOL DIREK OU TE FE ,SE SENDOMENG OU TE PASE.PWOFET LA UTILIZE MWAGNEN LA NATU BA LI POU LI NAJE E LI SOTI.LI VINN PREZIDAN,PWOFESE UNIVERSITE,LI KREYE YON UNIVERSITE.OU MENM ?OU PA MENM GEN YON BILAN.LI PA MENM MENS KE YON PAPYE DOLA.WA MANDE NEG LA DIOB.MEN OU PA KALIFYE ,LI VOYE W JETYE deleted .DEPI LE SA W VINN EGRI.MWEN KONPRANN OU.dilibon a écrit:Fwa sa'a fok mwen diw mesi pou konpliman an. Aristide finn fe tout sal te genyen pou fe ak laj li. Tronpe legliz katolik poul te ka jwenn edikasyon gratis ti cheri! mMwen se ak swe 2 mesye papam ak KNB manman w mwen etidye!
Li twonpe Bondye li, li fe seman ke lap rete marye ak Lasent Viej, li trayi men li pa remet bag maryaj la!
Li twonpe FNCD kote li paret sou la banye li epi apre li di sete chapo li te sevi, li trayi!
Li twonpe pep li! Li reyisi san li. Li oganize youn Fanmi lavalas kise Fanmi krim oganize, youn ko mafia pou transfere lajan leta nan 300 diferan kont an bank pou finalman chanje an US pou viv nan Imperyalism nan kite peche motel!
Li trayi madanm li, tout tan lap bat vye kome ak paket mileyaj la!
Li trayi pitit li paske li konn bat yo e bat manman an devan yo!
Li twonpe tet li ou ka senpleman li charabia ou poste anle a
Li te vle trayi ameriken men yo anbake li tankou youn pil fatra pou Sant Afrik.
Kisa poum ta anvye nan youn neg ak karakte koupye bourik konsa, pito neg malere men yo malere onet ke rich, popile men san prestij! Se ou selman ki ka idantifye ak youn avadra konsa!
piporiko- Super Star
-
Nombre de messages : 4753
Age : 53
Localisation : USA
Opinion politique : Homme de gauche,anti-imperialiste....
Loisirs : MUSIC MOVIES BOOKS
Date d'inscription : 21/08/2006
Feuille de personnage
Jeu de rôle: L'impulsif
Re: Bonne annee 2010 de la part du president Aristide
Hey Cyrus,
Aristid mèt remésye, gras ak messaj ou ya, mwen li lobèyl li ya paske mwen te simpleman efface tout saa ki mantione non misye paske mwen konnin li pat di annyen serye. Se dommaj, youn Aristid kite si eloken pou'l pèdi kapacite saa. Sijè ya pa lan plas li, li plas samble ak yon lekti ke Aristid pap fè lan youn inivèsite ke youn souyè a pèp Ayitian an. Se konsa wi, lè chalè pouwa monte lan têt moun'n li fè yo delala.
Préval mèt veye zo'l.
Karyne.
Date: Tue, 22 Dec 2009 15:24:42 +0000
From: reseaucitadelle@yahoo.fr
Subject:
[Haïti-Nation:15643] [Se pito mesaj de Titid a Ti Rene] ------- Message
de fin d'annee 2009 du President Jean-Bertrand Aristide, Representant
National de Fanmi Lavalas
To: reseaucitadelle@yahoo.fr
Mwen pa konprann Titid guenlè pèdi tout nosyon Kominikasyon. Se drol pou yon moun li mesaj sa a, epi kouman pèp la pral konprann bagay sa yo. Mesaj la lou, long, san vitès et san enerji. Li plis sanble ak yon moun ki vle montre ke li save. Se pito mesaj de Jean-Bertrand Aristide a René Préval. La anko mwen pa kwè Pwezidan an guen tan pou ka li bagay sa yo. Sa fè pitye! Si mwen te konseye Aristid mwen tap dili fè silans. La anko eske li ka fè silans. Non misye nan prosè sou koripsyon nan teleko. Baz yo ap chache lavi nan INITE. Kidonk se mesaj dezespwa yon jeneral asyeje ki finalaman wè ke fort li ya ka tombe.
Cyrus Sibert
Aristid mèt remésye, gras ak messaj ou ya, mwen li lobèyl li ya paske mwen te simpleman efface tout saa ki mantione non misye paske mwen konnin li pat di annyen serye. Se dommaj, youn Aristid kite si eloken pou'l pèdi kapacite saa. Sijè ya pa lan plas li, li plas samble ak yon lekti ke Aristid pap fè lan youn inivèsite ke youn souyè a pèp Ayitian an. Se konsa wi, lè chalè pouwa monte lan têt moun'n li fè yo delala.
Préval mèt veye zo'l.
Karyne.
Date: Tue, 22 Dec 2009 15:24:42 +0000
From: reseaucitadelle@yahoo.fr
Subject:
[Haïti-Nation:15643] [Se pito mesaj de Titid a Ti Rene] ------- Message
de fin d'annee 2009 du President Jean-Bertrand Aristide, Representant
National de Fanmi Lavalas
To: reseaucitadelle@yahoo.fr
Mwen pa konprann Titid guenlè pèdi tout nosyon Kominikasyon. Se drol pou yon moun li mesaj sa a, epi kouman pèp la pral konprann bagay sa yo. Mesaj la lou, long, san vitès et san enerji. Li plis sanble ak yon moun ki vle montre ke li save. Se pito mesaj de Jean-Bertrand Aristide a René Préval. La anko mwen pa kwè Pwezidan an guen tan pou ka li bagay sa yo. Sa fè pitye! Si mwen te konseye Aristid mwen tap dili fè silans. La anko eske li ka fè silans. Non misye nan prosè sou koripsyon nan teleko. Baz yo ap chache lavi nan INITE. Kidonk se mesaj dezespwa yon jeneral asyeje ki finalaman wè ke fort li ya ka tombe.
Cyrus Sibert
dilibon- Super Star
-
Nombre de messages : 2205
Localisation : Haiti
Opinion politique : Entrepreneur
Loisirs : Plages
Date d'inscription : 17/05/2009
Feuille de personnage
Jeu de rôle: Contributeur
Re: Bonne annee 2010 de la part du president Aristide
JUSTICE ET CORRUPTION EN HAITI
par Stanley Lucas
par Stanley Lucas
Je ne sais pas pourquoi vous perdez votre temps a distribuer cette vieille plainte contre la corruption d'Aristide au tribunal de Miami retiree du systeme judiciaire americain par le gouvernement de Preval. Ce que vous ne comprenez pas c'est que la justice ne pourra jamais faire son travail en ce qui a trait aux dossiers de corruption en Haiti. Sans l'egalite des citoyens devant la loi, malgre le spectacle qu'on nous offre, le pays va sombrer encore. Pour la stabilite politique la loi doit etre une pour tous. Actuellement les corrompus sont au pouvoir et ils ont au dessus de la loi. La machine electorale sous controle distribue l'immunite parlementaire a des criminels connus. Pa kapab genyen jistis paske genyen twop moun ki nan pouvwa a ki genyen zanno kay ofev. Les dossiers suivants illustrent le phenomene de l'impunite en Haiti:
1. Affaire resolution SOCABANK malgre l'enquete de la commission du senat et les revelations le dossier n'a pas ete transmis a l'UCREF et l'Unite de Lutte contre la Corruption. Les senateurs qui ont recus de l'argent pour voter la resolution ne seront pas sanctionnes. Le senateur qui a vendu pour US$15000 les trois visas americains donner a sa famille peut respirer en paix.
2. Affaire ONA, le dosisier est gele
3. Cocaine de Tiburon, aucun suivi
4. Affaire Monique Pierre aucun suivi
5. 32 millions cocaine de Port-de-Paix aucun suivi
6. 197 millions petrocaribe aucun suivi
7. Vente Minoterie sans vote des deux chambres aucun suivi
8. Detournements des fonds de la Teleco aucun suivi
9. Manipulation pour vendre la teleco a l'insu du premier ministre, aucun suivi
10. Montage d'une compagnie RTX pour recolter les fonds de la teleco aucun suivi
11. Processus du vol du port et l'aeoport de Port-au-Prince, aucun suivi
12.Vente illegal des terres de l'etat, aucun suivi
13. Assassinat de Robert Marcelo, president de la commission des marches, pour toucher les commissions sur l'achat des 300 bus et le materiel lourd du CNE aucun suivi
14. Depenses de US$16 millions pour une magouille electorale les 19 Avril et 21 Juin, aucun rappport des depenses et pas de suivi
Tant que nous n'arrivons pas a changer le leadership politique la koripsyon fek komanse vale teren. Comment operer les changements souhaites par la population quand le president controle le CEP qui change pour lui les resultats des elections en faveur de son parti l'Unite? Qu'allons-nous faire en Janvier et Fevrier 2010 pour defendre la democratie?
1. Affaire resolution SOCABANK malgre l'enquete de la commission du senat et les revelations le dossier n'a pas ete transmis a l'UCREF et l'Unite de Lutte contre la Corruption. Les senateurs qui ont recus de l'argent pour voter la resolution ne seront pas sanctionnes. Le senateur qui a vendu pour US$15000 les trois visas americains donner a sa famille peut respirer en paix.
2. Affaire ONA, le dosisier est gele
3. Cocaine de Tiburon, aucun suivi
4. Affaire Monique Pierre aucun suivi
5. 32 millions cocaine de Port-de-Paix aucun suivi
6. 197 millions petrocaribe aucun suivi
7. Vente Minoterie sans vote des deux chambres aucun suivi
8. Detournements des fonds de la Teleco aucun suivi
9. Manipulation pour vendre la teleco a l'insu du premier ministre, aucun suivi
10. Montage d'une compagnie RTX pour recolter les fonds de la teleco aucun suivi
11. Processus du vol du port et l'aeoport de Port-au-Prince, aucun suivi
12.Vente illegal des terres de l'etat, aucun suivi
13. Assassinat de Robert Marcelo, president de la commission des marches, pour toucher les commissions sur l'achat des 300 bus et le materiel lourd du CNE aucun suivi
14. Depenses de US$16 millions pour une magouille electorale les 19 Avril et 21 Juin, aucun rappport des depenses et pas de suivi
Tant que nous n'arrivons pas a changer le leadership politique la koripsyon fek komanse vale teren. Comment operer les changements souhaites par la population quand le president controle le CEP qui change pour lui les resultats des elections en faveur de son parti l'Unite? Qu'allons-nous faire en Janvier et Fevrier 2010 pour defendre la democratie?
dilibon- Super Star
-
Nombre de messages : 2205
Localisation : Haiti
Opinion politique : Entrepreneur
Loisirs : Plages
Date d'inscription : 17/05/2009
Feuille de personnage
Jeu de rôle: Contributeur
Re: Bonne annee 2010 de la part du president Aristide
Lè pafen diyite tonbe nan boutèy libète, li poze.(Dr. Zoulou)
Pafen yan tonbe nan boutey ti Rene, li poze, li repoze, li depoze.
Donk ti pè ya pwal oblije tann on lot 6 zan anko e fek komanse
pwal fè diskou, poze, repoze, depoze.
Pafen yan tonbe nan boutey ti Rene, li poze, li repoze, li depoze.
Donk ti pè ya pwal oblije tann on lot 6 zan anko e fek komanse
pwal fè diskou, poze, repoze, depoze.
Maximo- Super Star
-
Nombre de messages : 3182
Localisation : Haiti
Loisirs : football - Gagè
Date d'inscription : 01/08/2007
Feuille de personnage
Jeu de rôle:
Re: Bonne annee 2010 de la part du president Aristide
An 2006, Pèp la te vote pou retou.
Rezilta ? Trayizon. Pwen. Pwen ba.(Dr. zoulou)
Mmm ti pè ya pwan nan pa konpwann,
Mwens kin nil la manje grenn li, pwen ba.
[/b]An 2009, lè majorite a mande eleksyon lib,
Pouvwa a koule beton mepri nan zòrèy li
Pou l choute Pèp la ak yon awogans engra.(Dr. zoulou)
Preval se bon elèv, li apwan byen nan eleksyon 2000 yo,
Kounye ya li depase mèt la, e lap montre'l de ki bwa li chofe an 2010.
Se rèl kay makorèl, Dr. zoulou a pwan nan twa wa, wa genten konen,
wa kite sot, wa kaka. Ki ti par lepe perira par le mèmm pe.
Poze, repoze, depoze, e le dok zoulou a ete depoze.
Rezilta ? Trayizon. Pwen. Pwen ba.(Dr. zoulou)
Mmm ti pè ya pwan nan pa konpwann,
Mwens kin nil la manje grenn li, pwen ba.
[/b]An 2009, lè majorite a mande eleksyon lib,
Pouvwa a koule beton mepri nan zòrèy li
Pou l choute Pèp la ak yon awogans engra.(Dr. zoulou)
Preval se bon elèv, li apwan byen nan eleksyon 2000 yo,
Kounye ya li depase mèt la, e lap montre'l de ki bwa li chofe an 2010.
Se rèl kay makorèl, Dr. zoulou a pwan nan twa wa, wa genten konen,
wa kite sot, wa kaka. Ki ti par lepe perira par le mèmm pe.
Poze, repoze, depoze, e le dok zoulou a ete depoze.
Maximo- Super Star
-
Nombre de messages : 3182
Localisation : Haiti
Loisirs : football - Gagè
Date d'inscription : 01/08/2007
Feuille de personnage
Jeu de rôle:
Re: Bonne annee 2010 de la part du president Aristide
Nou redi: dèyè se SEREBELOUM
E devan sèvo a se SEREBROUM.(Dr. Zoulou)
Koumanman, Preval fè sereboulon dok zoulou a goumen
ak serebrenn li, e Preval seregrenn misye nèt al kole.
E devan sèvo a se SEREBROUM.(Dr. Zoulou)
Koumanman, Preval fè sereboulon dok zoulou a goumen
ak serebrenn li, e Preval seregrenn misye nèt al kole.
Maximo- Super Star
-
Nombre de messages : 3182
Localisation : Haiti
Loisirs : football - Gagè
Date d'inscription : 01/08/2007
Feuille de personnage
Jeu de rôle:
Re: Bonne annee 2010 de la part du president Aristide
Si tout koudeta elektoral ak koudeta kidnapig
Te rapòte Ayiti, jodia, mizè a pa ta vin pi rèd.(Dr.zoulou)
Preval di dok zoulou a, pa kriye, pa rele, fok li pa bliye
ke se li ki te instisyonalize ni koudeta elektoral, ni kidnaping
nan peyi ya,dok zoulou te bwè pwa, fok li reziyen'l kaka pwa.
Dok zoulou poze, repoze, depoze.
Te rapòte Ayiti, jodia, mizè a pa ta vin pi rèd.(Dr.zoulou)
Preval di dok zoulou a, pa kriye, pa rele, fok li pa bliye
ke se li ki te instisyonalize ni koudeta elektoral, ni kidnaping
nan peyi ya,dok zoulou te bwè pwa, fok li reziyen'l kaka pwa.
Dok zoulou poze, repoze, depoze.
Maximo- Super Star
-
Nombre de messages : 3182
Localisation : Haiti
Loisirs : football - Gagè
Date d'inscription : 01/08/2007
Feuille de personnage
Jeu de rôle:
Re: Bonne annee 2010 de la part du president Aristide
Sè m, frè m,
Lespwa fè INITE jodi a pou trayi demen.
Lespwa chanje non, men l pa chanje mèt.
Lespwa INITE se pran plis, pou trayi plis.( Dr.zoulou)
Preval di misye li te apwan lan men'l,
Dr. zoulou a monte an 1990 sou banyè FNCD,
pou'l te trayi'l demen, an 1995 li pwan banyè
OPL pou'l te retrayi'l lavalaseman an Lavalas pou trayi plis.
Anko inn fwa lelèv a depase le mèt.
Dok zoulou, poze, repoze, depoze,
Lespwa fè INITE jodi a pou trayi demen.
Lespwa chanje non, men l pa chanje mèt.
Lespwa INITE se pran plis, pou trayi plis.( Dr.zoulou)
Preval di misye li te apwan lan men'l,
Dr. zoulou a monte an 1990 sou banyè FNCD,
pou'l te trayi'l demen, an 1995 li pwan banyè
OPL pou'l te retrayi'l lavalaseman an Lavalas pou trayi plis.
Anko inn fwa lelèv a depase le mèt.
Dok zoulou, poze, repoze, depoze,
Maximo- Super Star
-
Nombre de messages : 3182
Localisation : Haiti
Loisirs : football - Gagè
Date d'inscription : 01/08/2007
Feuille de personnage
Jeu de rôle:
Re: Bonne annee 2010 de la part du president Aristide
Rèv psikopat se itilize lajan Pèp la pou
Fè serebroum goumen ak serebeloum.
Lè serebroum goumen ak serebeloum
Sonje, se devan kap goumen ak dèyè
Pou psikopat yo sele Pèp la devan dèyè.(Dr. zoulou)
Dok zoulou a konn sa byen, se tout jounen sereboulon'l
ap goumen ak seregrenn li, pou li te volè lajan pèp la,
se on maladi dok zoulou a konen byen, se maladi kronik li.
Se tout jounen li tap sele pèp la devan dèyè.
Fè serebroum goumen ak serebeloum.
Lè serebroum goumen ak serebeloum
Sonje, se devan kap goumen ak dèyè
Pou psikopat yo sele Pèp la devan dèyè.(Dr. zoulou)
Dok zoulou a konn sa byen, se tout jounen sereboulon'l
ap goumen ak seregrenn li, pou li te volè lajan pèp la,
se on maladi dok zoulou a konen byen, se maladi kronik li.
Se tout jounen li tap sele pèp la devan dèyè.
Maximo- Super Star
-
Nombre de messages : 3182
Localisation : Haiti
Loisirs : football - Gagè
Date d'inscription : 01/08/2007
Feuille de personnage
Jeu de rôle:
Sujets similaires
» Bonne année à tous l
» Bonne Fête Monsieur le président Jean Bertrand Aristide
» Bonne année 2020
» Bonne année
» BONNE ANNEE
» Bonne Fête Monsieur le président Jean Bertrand Aristide
» Bonne année 2020
» Bonne année
» BONNE ANNEE
Page 1 sur 1
Permission de ce forum:
Vous ne pouvez pas répondre aux sujets dans ce forum
|
|